O KNJIŽNICI

- opći podaci

Godina osnivanja: 1999.
Status: samostalna ustanova
Županija: Primorsko-goranska
Općina: Kostrena
Osnivač: Općina Kostrena

- povijest

Začetak knjižnične djelatnosti usko je povezan uz osnivanje narodnih čitaonica, koje su kao žarišta kulturne djelatnosti bile središta okupljanja mještana.

Počeci čitaoničke, odnosno knjižnične djelatnosti na području Kostrene datiraju od 19. stoljeća, točnije od osnivanja dviju čitaonica u Sv. Barbari i Sv. Luciji.

Narodna čitaonica Kostrena Sv. Barbara osnovana je 9. srpnja 1871. godine.

O prvom razdoblju njezina rada nema mnogo sačuvanih podataka. Osnivačkoj skupštini bila su nazočna 24 člana, među kojima treba posebno spomenuti kostrenskog župnika Antona Burmaševića.

U okrilju Čitaonice osnovana je i knjižnica, a među darovateljima knjiga spominje se ondašnji poznati političar dr. Marijan Derenčin.
Čitaonica 1905.godine dobiva vlastitu društvenu zgradu zahvaljujući novčanoj potpori članova - dioničara.

Narodna čitaonica Kostrena Sv. Lucija osnovana je 5. srpnja 1876. godine na poticaj pomorskog kapetana Stjepana Vranića.
Prvih 20 godina, do 1896., Čitaonica je bila smještena u privatnim prostorijama, kada dobiva vlastitu zgradu, izgrađenu prilozima dioničara.

Premda je u dokumentima o osnivanju istaknuto da je pristup slobodan svim mještanima, ipak su čitaonice uglavnom bile sastajališta pomorskih kapetana i mjesnih intelektualaca koji su njihovu radu dali nesumnjiv pečat.

Tijekom 20. stoljeća Čitaonica Sv. Lucija pretplaćena je na velik broj novina i tjednika.

1914. godine unutar Čitaonice osniva se i knjižnica. Glavnina fonda bile su oporučno ostavljene knjige Stjepana Paškvana, župnika iz Kraljevice koji je dio knjiga ostavio i Čitaonici Sv. Barbare.

Početkom 2. svjetskog rata, 1941. godine, rad Čitaonice je zabranjen, da bi 1943. zgrada bila potpuno spaljena, sa svim inventarom i većinom dokumenata o radu.

Završetkom rata, 1945., zgrada se obnavlja, a deset godina kasnije, 1955. svečano je otvorena i nova dvorana.
Knjižnična djelatnost u okviru Čitaonice obnavlja se 1982. godine . Knjige su prikupljane isključivo darovima i prilozima mještana te nekih poduzeća i ustanova. Knjižnične poslove je volonterski, s puno ljubavi i entuzijazma obavljao gospodin Miljenko Matešić, a potom njegova kći Edita Podnar. Za korisnike je bila otvorena tri sata u tjednu. Do 1999. godine s oko 7000 svezaka knjiga nije imala profesionalnu djelatnost, ali je svakako predstavljala izvrsnu osnovu za daljnji razvoj.

Nakon donošenja novog Zakona o knjižnicama, Općina Kostrena, prva u PGŽ, donosi odluku o osnivanju knjižnice kao samostalne ustanove. Istodobno se uređuje i prostor u zgradi Narodne čitaonice koji je svečano otvoren 30. listopada 1998. godine.
Rješenjem o upisu u sudski registar ,12. veljače 1999. godine osnovana je Javna ustanova Narodna knjižnica Kostrena.
Prvi su koraci profesionalnog djelovanja usmjereni ka udovoljavanju zahtjeva suvremenog knjižničarstva i propisanih standarda. Zapošljava se stručni djelatnik, knjižnica započinje sa svakodnevnim radom u jutarnjoj i poslijepodnevnoj smjeni, sređuje se i reklasificira knjižnični fond.

Tijekom 2001. godine započinje proces informatizacije knjižničnog poslovanja, fond se računalno obrađuje; knjižnica ulazi u program Ministarstva kulture za sufinanciranje nabave, korisnicima je omogućeno pretraživanje interneta te se obnavlja i čitaonička djelatnost.

Brižljivim odabirom knjižnične građe za sve korisnike, uz redovita sredstva iz općinskog proračuna i proračuna Ministarstva kulture, knjižnica je veličinom fonda brzo uspjela doseći propisane standarde.

Ovakav razvoj ubrzo je ukazao i na potrebu proširenja prostora pa se 2008. godine Knjižnica proširuje u prostor nekadašnje općinske vijećnice čime je omogućeno da se postojeći sadržaji, usluge i zbirke poboljšaju i obogate. Danas je knjižnica suvremeno multimedijalno središte.

- akti knjižnice

  • Statut Javne ustanove Narodna knjižnica Kostena
  • Pravilnik o pružanju usluga i korištenju knjižnične građe
  • Pravilnik za uporabu osobnih računala
  • Pravilnik o radu
  • Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Javne ustanove Narodna knjižnica Kostrena

- djelatnici

Dragana Vučinić, dipl. knjižničarka, ravnateljica
Snježana Lazar, pomoćna knjižničarka

- o logotipu

  • povijest: 31. prosinca 1925. ispred zgrade Čitaonice zasađena je lipa kao spomen na tisućitu obljetnicu krunidbe 1. hrvatskog kralja Tomislava
  • lipa: simbol prijateljstva
  • knjiga: simbol znanja i mudrosti; simbol svijeta - svijet je golema knjiga
  • otvorena knjiga: nudi svoje misli, znanje
  • autor znaka (logotipa): Mladen Stipanović, studio smart69